ZAKLJUČCI I PREPORUKE SA JAVNE DEBATE „8. MART U SVJETLU PRAVA ŽENA S INVALIDITETOM“

20.03.2022

Uoči Međunarodnog dana žena, Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke), je u ponedjeljak 7. marta 2022. godine, organizovala Javnu debatu „8. mart u svjetlu prava žena s invaliditetom”, putem Zoom platforme i u PR Centru u Podgorici. Javna debata je prvi događaj u Crnoj Gori koji se organizovao povodom 8. marta a koji se isključivo bavio položajem žena s invaliditetom. Ova Javna debata je organizovana u okviru projekta „Govorimo o nasilju i diskriminaciji žena s invaliditetom”, koji je finansiran od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

U uvodnim riječima Javne debate su govorili državni sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Bojan Božović, šefica Odjeljenja za medije i kulturu Ambasade SAD u Podgorici, Nikol Galager i izvršna direktorka I MI Boke, Miroslava-Mima Ivanović. Nakon uvodnih riječi su predstavljeni rezultati Istraživanja o nasilju i diskriminaciji nad ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom i vidovima podrške koja je potrebna njima i njihovim porodicama, koje je sprovedeno u okviru projekta „Žene i djevojke s invaliditetom za svoju ravnopravnost”, koji finansira Američka ambasada u Podgorici. Potom je ulijedila Panel diskusija na temu „Kako suzbiti višestruku i intersekcijsku diskriminaciju žena s invaliditetom u crnogorskom društvu?” na kojem su govorili generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Aleksandra Popović, državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Janko Odović i Glavna Savjetnica u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Dina Knežević.

U završnoj diskusiji su najaktivnije učestvovali predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore, Božena Jelušić i Glavni inspektor Odsjeka za inspekciju socijalne i dječje zaštite Uprave za inspekcijske poslove, Aleksandar Zuber. Na Javnoj debati je uživo učestvovalo 18 osoba, a preko Zoom platforme 16 predstavnika/ca međunarodnih organizacija, Vlade i skupštinskih tijela, pravosuđa, civilnog sektora i medija. Tokom Javne debate izdvojili su se sljedeći zaključci i preporuke:

ZAKLJUČCI

• Ostvarenje političkih, ekonomskih i socijalnih prava žena s invaliditetom umnogome zavisi od njihovog samoprihvatanja i ličnog razvoja, a u Crnoj Gori, sve to je na niskom nivou;

• Žene, djevojke i djevojčice s invaliditetom u Crnoj Gori trpe različite oblike diskriminacije i nasilja, o čemu rijetko govore i čega često nijesu ni svjesne;

• U postupcima za zaštitu od nasilja u porodici pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda i prekršajnim sudovima nije zabilježen nijedan slučaj nasilja nad ženama s invaliditetom, što nije znak da se ono ne događa, već potvrđuje neosviješćenost pojedinaca/ki;

• Žene s invaliditetom se kao posebna kategorija, odvojena od osoba s invaliditetom (OSI) i žena bez invaliditeta ne pominju u strateškim dokumentima, zakonima, statistici, što otežava regulisanje i zaštitu njihovih prava;

• U drugom kvartalu ove godine se očekuje donošenje Strategije za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period 2022-2027, koja će biti jedini dokument koji ženama s invaliditetom posvećuje poseban segment, što bi trebalo da bude dobar osnov za izradu drugih dokumenata i sprovođenje specifičnih mjera u ovoj oblasti;

• Izmjene pojedinih zakona, poput Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ili Zakona o zabrani diskriminacije, daju osnov za bolje pozicioniranje žena s invaliditetom, ali samo ukoliko njihova primjena bude efikasna, što do sad nije bio slučaj;

• Formiranjem jedinstvenog tijela za vještačenje invaliditeta, koje se planira za 2023. godinu, će se uspostaviti Registar OSI, sa posebnom kategorijom koja će obuhvatiti žene s invaliditetom;

• Rodno-odgovorno budžetiranje, koje je započelo da se primjenjuje od ove godine, prilika je da se prepoznaju potrebe žena s invaliditetom i prate finansijska izdvajanja države za njihovo zadovoljavanje;

• U narednom periodu unaprijediće se pristup ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom i njihovim porodicama centrima za socijalni rad arhitektonskim prilagođavanjem 19 ustanova socijalne i dječje zaštite u okviru projekta koji finansira Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori;

• Nefunkcionalan sistem usluga socijalne i dječije zaštite i nedovoljan broj licenciranih pružalaca usluga personalne asistencije i pomoć u kući, kao posljedicu ima zavistan položaj žena s invaliditetom. Uprkos potrebi za tim, uslugu personalne asistencije, većina žena i djevojaka s invaliditetom nije u prilici da koristi;

• Važno je ojačati organizacije OSI i ženske organizacije za borbu za poboljšanje položaja žena s invaliditetom, ali one ne mogu i ne smiju da preuzmu ulogu države i lokalnih samouprava, u čijoj nadležnosti je stvaranje uslova za ostvarivanje prava na usluge socijalne i dječije zaštite.

PREPORUKE

• Osigurati inkluzivnost zakonodavne vlasti i uključiti žene s invaliditetom u donošenje zakona i analizu njihove primjene;

• Uspostaviti ukrštenu statistiku u svim relevantnim institucijama, naročito u Zavodu za statistiku MONSTAT, kako bi se prikupljali podaci o položaju žena, djevojaka i djevojčica s invaliditetom, a naročito kako bi podatak o broju porodilja s invaliditetom bio uvjek dostupan;

• Osigurati da Državna revizorska institucija prikuplja podatke o ženama s invaliditetom prilikom praćenja utroška državnog budžeta shodno principima rodno-odgovornog budžetiranja;

• Edukovati stručni kadar u nadležnim instucijama i NVO-ima o višestrukoj intersekcijskoj diskriminaciji žena s invaliditetom i rad s ovom grupom žena, kako bi se obezbijedio siguran i povjerljiv ambijent za prijavu nasilja;

• U što kraćem roku uspostaviti nacionalnu službu za podršku oštećenima u krivičnim postupcima, koja bi pružala individualizovanu i pristupačnu podršku svim žrtvama krivičnih dijela od samog početka krivičnih postupaka;

• Učiniti pristupačnim ženama, djevojkama i djevojčicama s invaliditetom sve objekte i usluge za žrtve nasilja, uključujući i skloništa;

• Prilagoditi postojeće i osnovati specifične usluge za žene s invaliditetom poput SOS telefona i psihološke podrške;

• Preduzeti neophodne mjere, uključujući i osnivanje javnih pružalaca usluga od strane nadležnih institucija, radi omogućavanja uživanja prava žena s invaliditetom na personalnu asistenciju i pomoć u kući;

• Obezbjediti uslove za finansijsko, institucionalno i kadrovsko jačanje ženskih i organizacija OSI da bi se na stručan, održiv i kontinuiran način bavile poboljšanjem položajem žena,djevojaka i djevojčica s invaliditetom;

• Izmijeniti Zakon o nevladinim organizacijama u dijelu bodovanja programa i projekata NVO, kako bi se osiguralo da isključivo osobe sa znanjima i iskustvom u relevantnim oblastima mogu procjenjivati programe i projekte organizacija OSI u oblastima zaštite lica sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti i zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u porodici;

• Sprovoditi edukacije žena, djevojaka i djevojčica s invaliditetom i njihovih porodica o oblicima diskriminacije i nasilja, radi njihovog osnaživanja da ih prijave nadležnima;

• Sprovoditi medijske i online kampanje u cilju edukacije građana/ki o diskriminaciji i nasilju nad ženama s invaliditetom i njihovom ohrabrivanju da ih prijave.